U siječnju  2015. godine pedagoginja Ljiljana Radielović  uz pomoć Katarine Crnković  ispitala je obiteljski status učenika naše škole. Rezultate možemo smatrati okvirnim, s obzirom da su dobiveni od razrednika, a u nekim situacijama zbog društvenog stigmatiziranja roditelji ne govore čak niti u školi točno obiteljsko stanje. Ispitivanje je provedeno na način da smo učiteljima i razrednicima podijelili anketne o broju učenika s pojedinim obiteljskim situacijama, na koje su oni pisali samo broj učenika s pojedinim obiteljskim situacijama u svom razrednom odjeljenju, poštujući pravo na anonimnost učenika (njihova imena nigdje nisu napomenuta). Anketom smo obuhvatili sve učenike u 42 odjeljenja naše škole, ukupno njih 772. Obrađivanjem ankete došli smo do sljedećih zaključaka:

a) 597 učenika (77,33%) živi u cjelovitoj obitelji. Tu smo ubrojili i vanbračne zajednice koje funkcioniraju više od tri godine. 175 djece ne živi u cjelovitoj obitelji (22,67%). Prema državnom zavodu za statistiku 2011. godine je postotak razvedenih brakova bio 28% (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2013.pdf), što znači da učenici naše škole imaju cjelovite obitelji češće nego što je to državni prosjek. Iako se isto tako može zaključiti da je svako peto dijete unutar naše škole proživjelo određene teškoće vezane za obiteljsku situaciju ili ih upravo proživljava.

b) Unatrag dvije godine (što je predviđeno najduže vrijeme žalovanja, ako ne dođe do komplikacija, kod razvoda roditelja) razveo se 51 roditeljski par (6,61% u odnosu na cijelu školsku populaciju). Ostalih 78 (10,1%) roditeljskih parova razvelo se prije više od dvije godine.

c) 12 učenika naše škole uopće nema kontakte s jednim od svojih bioloških roditelja (od toga 8 s očevima, a 4 s majkama).

d) 8 djece je proživjelo gubitak jednog roditelja (5 očeva i 3 majke).

Kao što se može vidjeti iz ovih rezultata, postoji potreba za stručnom podrškom pojedinim učenicima naše škole i njihovim obiteljima. Pravovremenim pružanjem takve podrške u savjetovalištima i unutar škole djelovalo bi se preventivno na čitav niz nepoželjnih posljedica (npr. na manipulaciju djecom pri razvodu, na osjećaj usamljenosti kod djece koji može rezultirati i asocijalnim ponašanjem, na teškoće proizašle iz nerazriješenih žalovanja i sl.).